
U duhu sjećanja na bogatu hrvatsku povijest i tisućljetnu ideju hrvatske državnosti, u Tomislavgradu je večeras održana središnja svečanost proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Impresivan oratorij posvećen velikoj i važnoj povijesnoj temi okupio je vrhunske umjetnike i na autentičnoj i ambijentalnoj lokaciji, tomislavgradskoj bazilici svetog Nikole Tavelića, publici donio jedinstveno umjetničko i duhovno iskustvo.
Piše: Misao.hr
Nositelj projekta “Glazbeno-scenska legenda: Krunidba kralja Tomislava” u kojem sudjeluje gotovo stotinu izvođača je Vijeće Matice hrvatske u BiH, a u projektu sudjeluju Hrvatsko narodno kazalište Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište Mostar i Simfonijski orkestar Mostar.
Partner projekta je Kulturno-informativni centar Tomislavgrad, a pokrovitelji Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, i Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske i predsjednik Vijeća Matice hrvatske u BiH, naglasio je kako ovo nije “ni povijesni rasprava, a ni dokumentarni film, nego glazbeno scenska legenda koja funkcionira kao svojevrsni omaž kralju Tomislavu.

“Više se oslanja na narodnu predaju prema kojoj je Duvanjsko polje mjesto Tomislavove krunidbe, a manje na povijesne izvore i historiografiju. Glazbeno scenska legenda svojevrsni je omaž kralju Tomislavu kao simbolu zajedništva i vjere u slobodu. Pričom se afirmiraju temeljne životne vrijednosti, sloboda i domoljublje kojima su Hrvati stoljećima bili privrženi i što je najvažnije i dalje ih žele živjeti“, izjavio je Zorić.

Glazbeno-scenska legenda “Krunidba kralja Tomislava” nastala je po libretu akademika i dramatičara Mire Gavrana, autor glazbe je skladatelj Darko Domitrović, dirigent i aranžer Igor Tatarević, a režiju potpisuje Robert Raponja.

“Uprizorenje ‘Krunidbe kralja Tomislava’ nije isključivo slavljenje prošlosti, nego i duboko promišljanje o sadašnjosti te nadahnuće za budućnost. Djelo nije samo kronika jednog povijesnog trenutka, već poetski, duhovni i ljudski odraz vječne čežnje hrvatskog naroda za redom, pravdom, istinom i smislom. U središtu priče nisu likovi s dvora ni velikaši, nego narod – ljudi koji sanjaju, nadaju se, mole i rade, te vjeruju u mogućnost poštenog života i smislenog truda. Kraljevska kruna u ovom kontekstu postaje simbol moralne vertikale, osi oko koje se društvo može okupiti i uspraviti nakon povijesnih lomova i stradanja”, rekao je Raponja.

Libretist Gavran napominje kako priča, ustvari, slavi mir kao najviše životno postignuće koje počiva na žrtvi hrabrih ratnika, oplakuju se mrtvi, ali se s nadom gleda na budućnost pred narodom koji je obranio svoju slobodu, afirmiraju se ljubav, sloga, obitelj i domoljublje.
“Krunidbom Tomislava za kralja jedan mali europski narod potvrđuje svoju snagu i izlazi na međunarodnu pozornicu kao respektabilan subjekt koji od toga trenutka svoju sudbinu drži u svojim rukama“, kazao je Gavran.

Za oratorij je izrađeno je čak šezdeset kostima koje potpisuje kostimografkinja Jasmina Pacek, a autorica scenskog pokreta je Sanela Janković. U izvedbi sudjeluju solisti Opere HNK u Zagrebu i to Josipa Bilić, Roko Radovan, Siniša Štor uz Zbor HNK Mostar pod vodstvo Katje Krolo Šarac i četvero glumaca – naratora HNK Mostar: Nikolina Marić, Mirela Kordić, Ivo Krešić i Robert Pehar.
Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar, podsjetio je kako je upravo bazilika posvećena Nikoli Taveliću izgrađena 1925. godine kada se proslavljala 1000. obljetnica krunidbe kralja Tomislava u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji.

“Uz umjetničku vrijednost, postoji i snažna povijesna i identitetska dimenzija. Mjesto je simbolično, Duvanjsko polje i bazilika izgrađena na 1000. obljetnicu krunidbe”, rekao je Vukoja.

Zorić, pak, napominje kako je kralj Tomislav mnogo više od povijesne osobe.
“On je metafora državnosti. Kao što u desetom stoljeću utjelovljuje snagu hrvatske vlasti, tako i danas 11 stoljeća poslije budi osjećaj pripadnosti i odgovornost prema narodu, jeziku i zemlji. Umjetnički projekt krunidba kralja Tomislava nastao je upravo na tom raskrižju između znanstvene ostavštine i narodne predaje koja je stoljećima njegovala Duvanjsko polje kao mjesto hrvatske krunidbe”, dodao je Zorić.
Glazbeno-scenska legenda ne traži povijesnu egzaktnost i historiografske podatke nego afirmira vrijednosti koje nalažu stoljeća – sloboda, dostojanstvo, samostalnost i domoljublje.
Proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva obilježava se tijekom 2025. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te među hrvatskim iseljeništvom kroz brojne programe – kulturne, umjetničke i znanstvene događaje. Tim se jubilejom slavi krunidba kralja Tomislava, početak Hrvatskoga Kraljevstva i Splitskih crkvenih sabora.

Povjesničari su ovu obljetnicu istaknuli kao potvrdu tisućljetnog kontinuiteta hrvatske državnosti i važnosti srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva. Tako je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić naglasio da obilježavanje 1100. godišnjice “uspostavlja poveznicu između suvremene Hrvatske i njezinih srednjovjekovnih korijena”, ističući identitetski značaj i dugotrajan kontinuitet hrvatske državnosti”.

Hrvatski sabor je 14. ožujka 2024. jednoglasno donio odluku kojom je 2025. godina proglašena “Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva”, prihvaćajući inicijativu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Matice hrvatske. Ova odluka dobila je podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija te Vlade Republike Hrvatske.