Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. 

Više o povijesti i djelovanju Matice hrvatske pogledati ovdje.

Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini osnovano je 2024. godine okupljanjem ogranaka Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini s ciljem bolje organizacije, financiranja i vidljivosti programa i aktivnosti ogranaka, aktivnije suradnje među ograncima i suradnje s drugim ustanovama kulturnog i javnog života u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini, ogranci Matice hrvatske utemeljeni su i djeluju u sljedećim gradovima: Banjoj Luci, Bugojnu, Čapljini, Čitluku, Grudama, Kupresu, Livnu, Mostaru, Orašju, Posušju, Sarajevu, Širokom Brijegu, Stolcu, Tomislavgradu, Tuzli, Vitezu, Zenici, Žepču.

Kroz stoljetnu povijest djelovanja Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini, pokazuje se kako je bila i ostala najvažnije društvo hrvatskog identiteta i kulture. Zanimljivi su podatci iz Izvještaja Matice hrvatske iz 1897. godine u kojemu su navedeni popisi članova iz svih mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su tada postojala povjereništva na čelu kojih je bio Povjerenik koji je okupljao prinosnike. Sukladno tadašnjim pravilima, članstvo Matice hrvatska dijelilo se na utemeljitelje, radnike i prinosnike. Matica je tada brojala više od 11.000 članova. Tako su u Sarajevu te godine bila 204 člana, a u Sanskom Mostu 2 člana. U Mostaru su bila dva povjereništva, jedno sa 60 članova, a drugo s 35, sveukupno je u Mostaru bilo 95 članova. Članova je bilo i u mjestima poput Nevesinja, Trebinja, Bihaća, Bosanske Gradiške, Travnika, Varčar Vakufa (Mrkonjić Grada), Tešnja i Tuzle, a u Banjaluci su bila 32 člana itd. Više možete vidjeti na poveznici.